Glavni grad Srbije. Procenjuje se da u njemu živi preko dva miliona stanovnika. Nalazi se u jugoistočnoj Evropi, na Balkanskom poluostrvu, na ušću reka Save i Dunava. Jedan je od najstarijih gradova u Evropi, na raskršću puteva sa Istoka i Zapada.
Beograd je središte srpske kulture, obrazovanja, nauke i privrede. Zbog njegove burne prošlosti, u Beogradu već vekovima žive pripadnici različitih nacionalnosti, pri čemu Srbi pravoslavne veroispovesti čine većinu populacije [90%]. Zvanični jezik je srpski, dok se u komunikaciju sa stranim posetiocima koristi uglavnom engleski.
Centralno gradsko jezgro Beograda ima površinu od 36 km2, a čitava teritorija Beograda čini 322km2. Obim oko predgrađa Beograda iznosi 419 km. Najveća udaljenost u severno-južnom pravcu iznosi 92,98 km, dok je istočno-zapadni pravac dužine 67,50 km.
Klima u Beogradu je umereno kontinentalna , a prosečna dnevna temperatura iznosi 11.7oC. Najtopliji meseci su jul i avgust. Za Beograd je karakterističan jugoistočni i južni vetar, tzv. “košava'.
Beograd je u CET - srednjeevropskoj vremenskoj zoni [GMT+1 hour]. Letnje računanje vremena [GMT+2 hours] traje od kraja marta do kraja oktobra.
Beograd je uvek bio grad u kojem se ukrštaju važne evropske saobraćajnice i zbog toga je lako do njega stići iz mnogih pravaca. Mi preporučujemo najbrži put – avionom.
Zvanična valuta je dinar [RSD]. Pozivni broj za Srbiju iz inostranstva je +00 381, za Beograd [0]11.
Svi posetioci Beograda reći će vam istu stvar: Beograd ima jedisntvenu energiju, veliko srce ispunjeno toplinom i spremno da svakoga ugosti. Beograđani su poznati po gostoprimstvu, životnoj snazi, radoznalosti i smislu za humor.
Nigde na jednom mestu ne možete pronaći takvu prirodnu kombinaciju orijentalne strasti i evropske kulture. Simbolično smešten na ušću dveju reka [Save i Dunava], Beograd se uvek nalazio između istoka i zapada, na putu osvajačkih napada. Zato je više puta razaran i ponovo podizan i u tom smislu ne poseduje stilsku doslednost i eleganciju nekih evropskih gradova. Ali duh Beograda karakteriše jeduinstvena nesvakidašnja strast za životom, umetnošću, sportom, bogatim boemskim životom i zato vas neće ostaviti ravnodušnim.
U Beogradu vam sigurno neće biti dosadno. Koncerti, muzičke i pozorišne predstave održavaju se svakog dana. Pored mnogih restorana, kafića, noćnih klubova i kazina, posebno je zanimljiva boemska ulica Skadarlija, kao i atraktivni splavovi na rekama Dunavu i Savi koje protiču kroz centar grada.
Jer, nije pitanje šta raditi u Beogradu u slobodno vreme. Pitanje glasi “Šta prvo raditi?”.
Izbor mesta i aktivnosti je toliko velik da svako može da bude i više nego zadovoljan. Detaljne informacije uvek možete potražiti na sajtu www.tob.co.yu.
Beograd raspolaže raznovrsnim i bogatim kulturnim i sportskim životom. Glavni grad Srbije ugostio je mnogobrojne međunarodne sportske i kulturne manifestacije, ali je isto tako i sam osnivač mnogobrojnih internacionalnih manifestacija koje su poznate širom sveta.
Domaće međunarodne manifestacije:
• FEST - Međunarodni filmski festival • BITEF - Međunarodni pozorišni festival • TIBA- Teatarska Internacionalna Beogradska Avantura • RADOST EVROPE – Međunarodni dečji festival • EYOF – Evropski olimpijski festival mladih 2007 • BEMUS – Beogradske muzičke svečanosti • Belgrade sport festival • Oktobarski salon • Sajam knjiga • Sajam automobila • Festival dokumentarnog i kratkometražnog filma • Beogradski Maraton • Trofej Beograda
Internacinalne manifestacije u Beogradu.
• Svetski dan izazova • Dani Evropske baštine • Evropsko prvenstvo u odbojci 1975 • Svetsko prvenstvo u futbalu 1976 • Evropsko prvenstvo u košarci 2005 • Evrosko prvenstvo u odbojsci 2005 • Svetsko prvenstvo u hokeju 2005 • Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2006 • DAVIS COOP 2007 • Evropsko prvenstvo u stonom tenisu mladih 2007 • Evropsko prvenstvo u Kajaku i kanuu za juniore i mlađe seniore 2007 • Evropsko prvenstvo u rvanju 2007 • VII OPTIMA MEETING 1992 • XI OPTIMA MEETING 1996
Pred nama:
• Eurovision Song Contest 2008. • Univerzijada 2009.
Turisti koji žele da probaju lokalnu kuhinju a da istovremeno imaju na raspolaganju i bogatstvo internacionalnih specijaliteta uz asortiman izvanrednih vina, biće veoma zadovoljni ponudom beogradskih restorana.
Na raspolaganju vam je više od 2500 nacionalnih, internacionalnih, ribljih i specijalizovanih restorana i kafea u Beogradu. Najinteresantniji kvartovi u kojima možete da uživate u gastronomskim pikanterijama su: Skadarlija, Kalemgdan, Strahinjića Bana, Zamunski kej, Savski kej, Kej oslobođenja, Kalenić Čubura, Obilićev venac...
A kad je reč o noćnom životu i dobrom provodu, znajte da ste na pravom mestu. Beograd je u članku „Sandi Tajmsa“ posvećenom putovanjima, preporučen za dobar provod među gradovima kao što su Milano, Njujork, Pariz i Berlin. Veče u srpskoj prestonici možete provesti u preko 50 diskoteka i klubova u kojima se mogu čuti najraznovrsniji muzički žanrovi i doživeti neponovljiva avantura.
Najbolji provod u samom centru grada očekuje vas u klubovima u okolini Kalemegdanske tvrđave i oko Trga Republike, u kafićima i pabovima na Dorćolu, Obilićevom vencu, u Skadarliji i Knez Mihailovoj ulici.
'Nebo je nad Beogradom prostrano i visoko, promenljivo a uvek lepo; i za zimskih vedrina sa njihovom studenom raskoši; i za letnjih oluja kada se celo pretvori u jedan jedini tmurni oblak koji, gonjen ludim vetrom, nosi kišu pomešanu s prašinom panonske ravnice; i u proleće kad izgleda da cvate i ono, uporedo sa zemljom; i u jesen kad oteža od jesenjih zvezda u rojevima. Uvek lepo i bogato, kao naknada ovoj čudnoj varoši za sve ono čega u njoj nema i uteha zbog svega što ne bi trebalo da bude.
Ali najveći raskoš toga neba nad Beogradom, to su sunčevi zalasci. U jesen i u leto oni su prostrani i jarki kao pustinjske vizije, a zimi prigušeni tmastim oblacima i rujnim maglama. A u svako doba godine vrlo su česti dani kad se oganj toga sunca koje zalazi u ravnici, među rekama pod Beogradom, odbije čak gore u visokoj kupoli neba, i tu se prelomi i prospe kao crven sjaj po razasutoj varoši. Tada sunčano rumenilo oboji za trenutak i najzabačenije uglove Beograda i odblesne u prozorima i onih kuća koje inače slabo obasjava.' O Beogradu napisao: Ivo Andrić, srpski nobelovac
Postoje mesta u Beogradu koje obavezno morate da vidite i osetite. Ulice, trgovi, spomenici, parkovi, česme, arheološka nalazišta... i druge znamenitosti koje zaslužuju preporuku. Mnoga od njih su proglašena za kulturna dobra.
Beograd je središte kulture i umetnosti Srbije. U Beogradu stvaraju naši najznačajniji umetnici, godišnje se održi više od 9.000 pozorišnih predstava, izložbi, koncerata, performansa i drugih umetničkih programa, gostuju brojni eminentni stvaraoci iz sveta umetnosti. Beograd je sedište najviših državnih i nacionalnih institucija kulture i umetnosti: Srpske akademije nauka i umetnosti, Narodne biblioteke Srbije, Narodnog muzeja, Narodnog pozorišta i Univerziteta umetnosti.
U Beogradu se nalaze najznačajnija dela arhitekture, Kalemegdan sa Beogradskom tvrđavom, spomenici kulture i druga nepokretna kulturna dobra, brojna arheološka nalazišta sa materijalnim ostacima koji svedoče o razvijenoj civilizaciji i kulturi na tlu Beograda od praistorije do danas.
Beograd ima dragocene spomenike duhovne kulture, crkve, manastire i bogomolje različitih veroispovesti.
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, Beograđana pravoslavne veroispovesti ima 90,68%, islamske 1,29%, katoličke 1,03%, protestanata 0,24%, 0,03% Jevreja, 2,02% su nepoznate veroispovesti, a 3% se izjasnilo da nisu vernici.
Najznačajnija beogradska pravoslavna crkva - Saborna crkva sagrađena je 1840. Među najstarije ubrajaju se Nikolajevska crkva [1745] i Bogorodična crkva [1783] u Zemunu. Monumentalni hram Svetog Save, najveći pravoslavni hram, može da primi 12.000 vernika. Značajem i izgledom izdvajaju se i crkve Ružica i Sveta Petka, crkva Svetog Marka, Vaznesenska, Topčiderska i crkva Aleksandra Nevskog. Na širem području grada nalaze se i dve stare crkve - brvnare u selima Vraniću i Orašcu.
Na području Beograda i u njegovoj široj okolini, nalazi se nekoliko manastira građenih krajem XV veka ili kasnije, više puta rušenih i ponovo podizanih, i uglavnom u celini ili delimično, obnovljenih u protekle dve decenije. Manastiri Rakovica, Vavedenje presvete Bogorodice, Fenek, Rajinovac i Tresije lepi su spomenici srpske prošlosti. Delimično su obnovljeni manastiri u Slancima, u Mislođinu i Pavlovac na padinama Kosmaja. Ruševine manastira Kastaljan teško su dostupne zbog lošeg prilaznog puta.
U Beogradu se nalazi i nekoliko rimokatoličkih crkava, jedna sinagoga, jedna džamija i više bogomolja drugih veroispovesti.
Zahvaljujući visokom kvalitetu usluga i izuzetnim rezultatima u oblasti poslovnog turizma i organizaciji kongresa, sajmova i izložbi, agencija „Smart Travel“ izabrana je za zvaničnu turističku agenciju takmičenja „Pesma Evrovizije 2008“. Učesnici i fanovi mogu naći sve neophodne informacije o smeštajnim kapacitetima u Beogradu, opis, spisak i mapu hotela, vebsajt adrese i prijavne formulare na vebsajtu agencije www.smart4.co.yu.
ŽREB ZA “PESMU EVROVIZIJE 2008”
U beogradskom Centru 'Sava' 17. marta je održan žreb kojim je određen redosled nastupa izvođača u polufinalnim večerima [20. i 22. maj] i finalu [24. maj] na takmičenju...
Raskršće Istoka i zapada, Evrope i Balkana, tradicije i novog – stvara posebnu čistu energiju. Ona iznenađuje svakog posetioca Srbije i Beograda i vraća ga nanovo u našu zemlju. Turisti iz Evrope vide Srbiju kao izvor takve energije koja potom stvara posebnu atmosferu otvorenosti i srdačnosti. Izvanredna hrana, gostoprimstvo, skijaški tereni, banje, dve velike evropske reke, obale krcate splavovima gde se uz muziku zabavlja do jutra, novi hoteli i iznad svega ljudi, čine sliku Srbije koja čuva najbolje iz proslosti otvarajući se prema budućnosti.
Beograd
Glavni grad Srbije. Procenjuje se da u njemu živi preko dva miliona stanovnika. Nalazi se u jugoistočnoj Evropi, na Balkanskom poluostrvu, na ušću reka Save i Dunava. Jedan je od...
Sava Centar Sava Centar je najveći kongresni, kulturni i poslovni centar u našoj zemlji i jedan od najvećih u Evropi, čija delatnost obuhvata organizaciju kongresnih i svih...
Medijski javni servis Srbije [RTS] , sa četiri hiljade zaposlenih, dva televizijska i četiri radio programa, predstavlja najveću medijsku kompaniju na Balkanu. Za pola veka postojanja,...